Podjednako razvijamo grad i selo, a tako će biti i u budućnosti jer ima porodica koje se već četvrtu generaciju prehranjuju zahvaljujući farmama. Uz to, nema dileme da smo jedna od lokalnih zajednica koja je idealna za investitore zbog blizine aerodroma ali i granice sa Evropskom unijom.
Istakao je ovo u intervjuu za “Glas Srpske” gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić, dodajući da su od 2019. godine povećali broj radnika za tri hiljade te su strani investitori već prepoznali ovaj grad kao top destinaciju.
– To su Italijani, Austrijanci i Nijemci, a u Privrednoj zoni imamo po tri austrijske i njemačke investicije – rekao je Adžić.
GLAS : Šta je grad preduzeo kako bi povećao broj investicija?
ADžIĆ: Gradiška se geostrateški nalazi na idealnom mjestu. Osnovali smo Privrednu zonu u Novoj Topoli, a povoljnije poslovno okruženje između ostalog stvaramo i smanjenjem naknada i taksi. Od 2018. godine 300.000 maraka ostavljeno je malim i srednjim preduzećima. Usvojili smo strategiju razvoja od 2021. do 2027. godine, a usvojen je i plan kapitalnih investicija.
GLAS: Koji su to kapitalni projekti koji se rade u Vašem gradu i šta je planirano u narednom periodu?
ADžIĆ: Naše je opredjeljenje da Gradiška postane jedan mali srednjoevropski grad sa svim obrisima koji mu pripadaju. U posljednjih sedam godina radili smo mnogo na infrastrukturi u ruralnom dijelu, izgradili smo oko 120 kilometara puteva, gradskih saobraćajnica i parkinga. Završili smo sportsku dvoranu, u Privrednu zonu u Novoj Topoli uložili smo 12 miliona maraka. Trenutno se gradi ulaz u grad zajedno sa “Putevima RS”, odnosno kružni tok koji popularno nazivamo “jabuka”. Tu će biti i grandiozan spomenik trijumfalna kapija Srpske. Naš grad nekada je nosio i naziv “mali Beograd” i želimo da istorijske ličnosti koje su s ponosom pronosile ime grada vratimo gdje im je i mjesto. Uz to, cilj nam je da izgradimo i memorijalni centar u kojem bi bilo smješteno sve važno za istoriju grada.
GLAS: Poljoprivrednike iz Lijevča polja zadesile su vremenske neprilike. Jesu li mogli računati na Vašu pomoć?
ADžIĆ: Šteta je bila oko 26,5 miliona KM, od čega je oko devet miliona u poljoprivredi. Moramo se okrenuti osiguranju proizvodnje, Vlada RS sa 50 odsto sufinansira osiguranje poljoprivredne proizvodnje, grad svake godine iz budžeta izdvoji 70.000 maraka za istu namjenu, ali naši poljoprivrednici bježe od toga. I građani moraju osigurati kuće. Sve javne objekte smo sanirali, ali i individualne objekte kod ljudi koji su u stanju socijalne potrebe. Sve što nas je moglo zahvatiti posljednjih šest mjeseci nije nas zaobišlo, bila je tu i afrička kuga svinja, zaraza je bila na četiri farme ali moram pohvaliti uzgajivače svinja koji su bili disciplinovani primijenivši sve mjere.
GLAS: Šta to Gradišci najviše nedostaje. Imate li dovoljno hotela?
ADžIĆ: Najveći problem jeste to što nemamo ozbiljan hotelski sadržaj. Moj prethodnik je hotel koji je bio na predivnoj lokaciji pretvorio u stambeno-poslovnu zgradu, ali imamo potencijalne investitore. Uz to, imamo ozbiljnu turističku ponudu, tu je “Kuća Lijevča i Potkozarja” gdje je u ponudi oko stotinu proizvoda ekološke proizvodnje.
Mladi
GLAS: Vide li mladi perspektivu u Gradišci?
ADžIĆ: Naša najveća dobit jesu mladi, jer mogu reći da oni vide sebe u gradu gdje su rođeni. Imaju energiju i entuzijazam, uz to žele da mijenjaju loše stvari i učine Gradišku boljim mjestom za život. Oni stvaraju ambijent kakav njima odgovara, ostaju da žive i zasnivaju svoje porodice u gradu na Savi.
Komentariši