Press ESC to close

Berislav Đurić: Duhovi ili aveti prošlosti – PUNO VIŠE OD RECENZIJE KNJIGE 01/14

PUNO VIŠE OD RECENZIJE KNJIGE
DUHOVI PROŠLOSTI
DžEVADA GALIJAŠEVIĆA
U IZUZETNOJ ANALIZI BERISLAVA ĐURIĆA

FELJTON:

Berislav Đurić, Veliki intelektualac iz Banjaluke, kao utricajna javna ličnost, analizirao je najnoviju knjigu Dževada Galijaševića „Duhovi prošlosti“..

„Duhovi prošlosti“ su u proteklih mjesec dana promovisani u Banjaluci, Doboju, Derventi, Brodu i Novom Gradu. Veliko interesovanje čitalačke publike, stručnih krugova i javnosti bili su ključni razlog zbog koga je ovu izuzetnu knjigu pročitao i analizirao poznati banjalučki intelektualac Berislav Đurić.

U četrnaest nastavaka „Disident“, ekskluzivno objavljuje uvu analizu u formi jedinstvenog feljtona.

 DUHOVI ILI AVETI PROŠLOSTI?

Smisao svakoj pa i ovoj knjizi daje znanje i mudrost koje stičemo čitanjem, promišljanjem, traganjem za istinama na koje nas knjiga navodi sa nadom da buduća pokoljenja neće jednog dana o nama, o našem vremenu pisati kao o duhovima ili avetima prošlosti.

„Oh, ta ljubim te …“

„… Tako mi pravde
Višnjega Boga,
Tako mi srpskog
Imena moga. …

… Protivu islama,
To ništa nije,
Sin otadžbinu,
Ljubiti smije! “

                       Avdo Karabegović Halidbegov[1]

Ova tema je vrlo delikatna i zahtijeva da se prema njoj odnosimo sa posebnom pažnjom vođeni kao upozorenjem epitafom Branka Miljkovića, „Ubi me prejaka riječ“ da ne bismo put ka suživotu, pomirenju, saradnji učinili složenijim i neizvjesnijim.

Autor kritički promišlja o lutanjima vlastitog naroda, muslimana Bošnjaka, u odnosu prema Srbima i Hrvatima, na uzroke sukoba i na prijedloge mogućih rješenja. „Duhovi prošlosti“ nam daju obilje informacija, pored već poznatih još više novih i zaboravljenih, o narodu sa kojim živimo, bosanskim muslimanima Bošnjacima. Iako obimno, ovo djelo nije pisano da nam da baš sve i konačne odgovore i prosto nas mami da krenemo za autorom u vlastita istraživanja ove vrlo složene teme. Ova knjiga je prije hrestomatija nego monografija.

„Duhovi prošlosti“ nije ni optužnica, ni suđenje muslimanima Bošnjacima nego prije svega autorov poziv pa i vapaj na preispitivanje odluka o izboru puta zajednice kojoj pripada, traženja rješenja prihvatljivog za sve i formule zajedničkog (su)života.

„Duhovi prošlosti“ otvaraju pitanje posljedica istorijskih događaja nastalih usljed složenih i često teških istorijskih okolnosti i događaja van naše moći ali i odluka koje su donosili ključne istorijske ličnosti i čelnici zajednica čije posljedice i danas trpimo, „Oci jedoše kiselo grožđe, a sinovima trnu zubi“.

Implicitno se otvara i tema sudbonosnog uticaja čelnih ličnosti na istorijske tokove i rezultate procesa, njihovih ličnih ambicija, stavova, odluka koje su donosili „u ime naroda“ pretvarajući nas nerijeetko u objekte istorijskih događaja čije su posljedice plaćane previsokom cijenom – ljudskim glavama i uništenim životima.

Knjiga otvara brojna pitanja, kao na primjer, da li bi period komunizma, koji su nam u dobroj mjeri donijele istorijske okolnosti i dogovor velikih sila o podjeli interesnih sfera između Istoka i Zapada, drugačije izgledao da je na čelu komunističke Jugoslavije bio Mustafa Golubić umjesto Tita, ili kako bi danas izgledali odnosi u BiH, da li bi bilo rata devedesetih godina da je čelnu poziciju na strani bosanskih muslimana imao Fikret Abdić Babo?

Balkan je raskršće tri kontinenta; prostor ukrštanja interesa Istoka i Zapada, katoličanstva, islama i pravoslavlja; brojnih sukoba, tragedija, prisilne promjene vjere (obavezno i nacije) i identiteta, svirepih zločina bez presedana u istoriji; osvajača koji su ostavili duboke tragove i brojne slojeve teškog naslijeđa; strašnih patnji i nerazrješenih odnosa i računa, novih nacija, država i granica; teškog istorijskog naslijeđa i duhova prošlosti koje nas kao aveti progone, posebno kad na njih zaboravimo i kad pomislimo da te aveti (više) ne postoje.

Lažna pomoć sa strane je uvijek dodatno zapetljavala i zatezala balkanski Gordijev čvor i redovno i uredno dopunjavala barutom i novim, suvim fitiljima tuđinima potrebnog „balkanskog bureta baruta“ za koje su velikodušno optuživali nas, balkanske primitivne, krezube divljake i razbojnike.

Lažna briga tuđina „za naše dobro“, plaćana teškim stradanjima, nikada ne bi bila realizovana da nije padala na plodno tlo, da ovdje nema onih koji su u svojoj „volji za moć“ uvijek (bili) spremni da se udruže sa bilo kim, po bilo koju cijenu u ostvarenju ličnih ambicija sve „u ime naroda“ koji ima čast da se besplatno divi tim makijavelistima i za ostvarenje njihovih megalomanskih ambicija da najvrijednije – glave svoje djece, svojih sinova i svoju budućnost.

Tužna je istina da voljnih koji, zarad slave, vlasti i lične koristi, prihvataju pokroviteljstvo stranaca ovdje nikada nije nedostajao, pa ni danas.

Knjiga je pisana autorovim prepoznatljivim stilom, poput akvarela slikanog lakim i brzim potezima kista, čistih boja i bogate palete, otvorene kompozicije, djelo koje nas mami da krenemo u vlastita istraživanja i analize ove neiscrpne teme. Ponekad je stil esejistički, ponekad publicistički ili filigranska sociološka analiza sa obiljem činjenica i faktičko dokumentarnim dijelovima potrkijepljenim izvornim istorijskim dokumentima. Knjiga obiluje obiljem podataka; brojnih malo poznatih tema i daje nam mnogo smjernica za razmišljanje. Vrijednost knjige je i u njenoj strukturi koja nas navodi na razmišljanje i nove zaključke, na preispitivanje vlastitih i tuđih stavova, čak i o već poznatim činjenicama stavljenim u neke nove korelacije. Autor nas velikodušno uvodi u najvažnije teme knjige ne namećući nam vlastite stavove, navodi nas da uložimo dodatni napor da temu sagledamo iz vlastitog diskursa ostavljajući nam dovoljno prostora za vlastita sagledavanja, analize, zaključke i vlastita viđenja.

Autor u „Duhovima prošlosti“ prepliće nekoliko tema vješto ukomponovanih u jednu organsku cjelinu:

  • Islam, od objave do islamizma i Muslimanskog bratstva
  • Ideje islamizmam i Mladi muslimani
  • Muslimanske milicije i po neka SS divizija
  • Proces Mladim muslimanima 1949. godine
  • Naser i rehabilitacija Mladih muslimana
  • Jačanje mreže Muslimanskog bratstva i Islamska deklaracija Alije Izetbegovića, ponovno suđenje
  • Ekstremni oblik islama koji graniči sa nacizmom
  • Identitet bosanskih muslimana
  • Komunistička vladavina, ZAVNOBiH
  • Identitetske dileme i lutanja bosanskih muslimana
  • Rat u BiH, uzroci i posljedice
  • Pomoć islamskog svijeta, mudžahedini, TWRA i zlupotrebe te pomoći
  • Od mudžahedina do bosanskih mudžahedina i Nusretovog Nusra fronta …
  • Propaganda o genocidu Srba nad bosanskim Muslimanima
  • Alija Izetbegović kao centralna ličost

[1] https://sr.wikipedia.org/wiki/Авдо_Карабеговић_Халидбегов, stranica posjećena 9. aprila 2025. godine u  10:56