Press ESC to close

Šta je Sanja Vulić pitala Davora Bunozu

Predsjedavajuća Kluba poslanika SNDS-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Sanja Vulić uputila je tri poslanička pitanja ministru pravde u Savjetu ministara Davoru Bunozi i predsjedniku Suda BiH Ranku Debevcu koja se odnose na rad i pravila Suda BiH i propise koji se tiču dužnosti Sudske policije.

Vulićeva je ministra pravde u Savjetu ministara Davora Bunozu upitala po kojem osnovu su sudski policajci u srijedu, 6. decembra, dozvoli da predstavnik OEBS-a unese mobilni telefon u Sud BiH prilikom ročišta predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, a potom da sjedi u sali gdje se održava glavni pretres?

“Ko je ćelavi policajac, koji je zalegao u stolicu kao da je na plaži i `duvao`

Miloradu Dodiku za vrat? Po kom zakonu i podzakonskom aktu se sudski policajci

ponašaju sa nepoštovanjem ka predsjedniku Republike Srpske?”, upitala je Vulićeva.

Vulićeva je u obrazloženju navela da su u srijedu, 6. decembra, prilikom ročišta u predmetu protiv Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića, sudski policajci imali selektivan pristup posjetiocima Suda BiH.

“Dok su sve nas, uključujući i srpskog člana Predsjedništva Željku Cvijanović, predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića i sve ostale kontrolisali na ulazu, oduzeli nam telefone i sve potencijalno opasne predmete, damu plave kose, posmatrača u ime OEBS-a pustili su sa telefonom, punom torbom koječega i uz sve to, smjestili je u samu salu sa sudijom, tužiocima, optuženim…Po kom osnovu?”, pita Vulićeva.

Ona je upitala po kom zakonu, s kojim pravom i ko je predstavnik OEBS-a u odnosu na člana Predsjedništva BiH? “Zašto Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva ne može sjediti u glavnoj sali, već u posmatračnici sa svim ostalim posjetiocima?”, pita Vulićeva.

Na sve to, ukazala je Vulićeva, desio se i presedan kada se sudski policajac, više ležeći nego sjedeći, primakao toliko da je bukvlano “duvao za vrat” predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

“Iz sale broj šest gledano, taj policajac je bio poslednji, ćelav, a prvi do tužilaca. S kojim pravom i po kom zakonu se ponašao navedeni policajac tako bahato i uz to, znate li da se radi o legitimno izabranoj ličnosti, sa podrškom od 300.180 glasova birača?

Šta su ti birači za tog sudskog policajaca, ovce? Ministre, taj Vaš sudski policajac, subjektivno gledano, izgledao je kao neko ko će u sekundi odrubiti glavu predsjedniku Dodiku”, navela je Vulićeva u pitanju upućenom Bunozi.

Ona je izrazila očekivanja da će Bunoza reagovati u skladu sa etikom i moralnim načelima, a ne kako mu kaže “glas iz neke ambasade”.

Predsjednika Suda BiH Ranka Debevca Vulićeva je upitala po kom osnovu je predstavnik OEBS-a prisustvovala u samoj sudnici uz optužene, odbranu, predstavnike Tužilaštva, imajući u vidu da nije stranka u postupku?

U obrazloženju se navodi da je prilikom ročišta u srijedu, 6. decembra, u predmetu protiv Dodika i Lukića bila velika zainteresovanost javnosti, te i povećan broj posmatrača.

Ona je podsjetila da su prilikom ulaska u samo dvorište gdje se nalazi zgrada Suda BiH, sudski policajci svako lice detaljno pregledali, te da su svi posjetioci telefone morali odložiti u sandučad za čuvanje, kao i bilo koji drugi predmet koji nije dozvoljeno unositi u sudnicu.

“Kako, po kom propisu i na osnovu koje privilegije je predstavnik OEBS-a sjedila u samoj sudnici i uz to koristila telefon, sve dok mi iz galerije nismo reagovali i tom prilikom zaradili opomenu pred izbacivanje od sudske policije.

Kojim aktom se definiše legitimnost predstavnika OEBS-a, a ne srpskog člana Predsjedništva BiH ili predsjednika Vlade Republike Srpske? Zašto najviši zvaničnici nemaju priliku biti u samoj sudnici, a predstavnici OEBS-a imaju?”, navela je Vulićeva.

Da li se, upitala je ona, desio propust u radu Vaših zaposlenika ili Vam je američki ambasador u BiH Majkl Marfi rekao ko smije, ko ne smije i gdje biti?

Vulićeva je naglasila da niti u jednom članu Zakona o krivičnom postupku BiH nisu navedene “privilegije” za bilo koga, pa ni za predstavnike OEBS-a.

“Gospodine Debevac, očekujem Vaš iskren odgovor jer se radi o ponižavanju i omalovažavanju ostalih lica koja su prisustvovala glavnom pretresu, ali istovremeno govori o nekredibilnosti institucije, ukoliko Vi nemate druge argumente?”, upitala je ona.

U drugom pitanju na adresu Debevca navodi se da prilikom posjete zgradi Suda BiH na više mjesta u holu stoji obavještenje po zidovima, kao i na samom ulazu da se “pošta Suda predaje u zgradi Tužilaštva”.

“Šta to znači? Zar Sud i Tužilaštvo nisu odvojene institucije? Ko uopšte pregleda, filtrira i signira poštu? Zar sve što je naslovljeno Sudu ne bi trebalo prvo Vama doći? Zar po zakonima Sud i Tužilaštvo ne bi trebali raditi nezavisno, nepristrasno i bez uticaja jedni na druge?”, upitala je Vulićeva.

U obrazloženju se podsjeća da je parlament BiH u oktobru 2003. godine usvojio Zakon o Tužilaštvu BiH koji je donesen odlukom visokog predstavnika u avgustu 2002. godine.

Prva četiri domaća tužioca u Tužilaštvu BiH su izabrana 16. januara 2003. godine. Prvog međunarodnog tužioca u Posebnom odjeljenju za organizovani, privredni kriminal i korupciju, u okviru Tužilaštva BiH, imenovao je Visoki predstavnik u martu 2003. godine.

“Ukoliko uporedimo zvanične podatke sa sajtova Suda i Tužilaštva BiH, jedino

zajedničko im je činjenica da su obje institucije nametnute od visokog

predstavnika, pa zatim verifikovane u parlamentu BiH. Koje su tajne ili zajedničke tačke, pa se pošta predaje na jednom mjestu?”, pitanje je Vulićeve.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *