Jedna od najupečatljivijih poruka sa nedavno završenog Strateškog foruma na Bledu bila je ona predsjednika Evropskog savjeta, Šarla Mišela.
On je dao novo obećanje zemljama Zapadnog Balkana da bi u EU mogle da uđu 2030. godine.
Ocjenjujući da je vrijeme da se EU “uhvati u koštac s proširenjem”, belgijski diplomata je, podsjećamo, rekao da je proširenje EU na države Zapadnog Balkana “ambiciozan, ali realan plan”.
– Vrijeme je da se bavimo proširenjem i treba da zemlje Zapadnog Balkana nazovemo budućim članicama – poručio je Mišel na Bledu, dodajući kako je evropski put za zemlje regiona počeo još prije 25 godina i da je zbog sporosti razočarao mnoge – kako u navedenim državama, tako i u Briselu.
Najnovije obećanje o “svijetloj evropskoj perspektivi”, koja, eto, samo što nam nije zakucala na vrata, mnoge je podsjetilo na brojna ranija obećanja evropskih zvaničnika. Mnogi još pamte izjavu nekadašnjeg predsjednika Evropske komisije, Žan Klod Junkera, koji je kao “ključnu” godinu za prijem zemalja Zapadnog Balkana u EU pominjao 2025, što više niko čak ni ne pominje.
Koliko su nova obećanja o skorom ulasku u EU, ovog puta izrečena od strane predsjednika Evropskog savjeta, realna i ostvariva, pitali smo bivšeg ambasadora BiH u Briselu, Draška Aćimovića. On tvrdi da je vrlo teško govoriti o bliskom prijemu zemalja Zapadnog Balkana u EU, pa i do 2030. godine.
– Posebno je teško tako nešto prognozirati nakon nedavne izjave jednog od vodećih ruskih generala da će se rat iz Ukrajine proširiti na zemlje istočne Evrope. Zbog toga mislim da je izjava Šarla Mišela, uslovno rečeno, na čekanju – kaže Aćimović za Srpskainfo.
Na pitanje koliko neispunjena obećanja o brzom prijemu u EU utiču na porast evroskepticizma u cijeloj regiji, posebno u Republici Srpskoj i BiH, Aćimović odgovara da odgovornost nije na Briselu, već na domaćim vlastima koje, prema njegovim riječima, ne ispunjavaju zadate uslove. On tvrdi da konkretan datum za prijem u EU neće ni biti objavljen sve dok domaći političari ne počnu da provode suštinske reforme.
– Mi sada radimo samo kozmetičke izmjene i dopune zakona, što u suštini nema veze s ispunjenjem suštinskih reformi za evropski put. Ako krenemo s izvršavanjem konkretnih reformi, posebno u dijelu koji se tiče pravosuđa, onda možemo govoriti o nekakvom napretku. BiH je dobila poklonjeni kandidatski status i treba da ispunimo postavljenih 14 prioriteta da bi se taj status utvrdio. Mi smo taj status dobili uslovno, uz obećanje da će biti potvrđen kad ispunimo prioritete. Zbog toga, dok se to ne realizuje, ne možemo razgovarati o bilo kakvom ubrzanom putu ka članstvu u EU – zaključuje Aćimović.
Komentariši