PODIZANJEM optužnice protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, politika je očigledno provalila u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Da bi se optužnica Tužilaštva BiH i potvrdila, potrebno je da politika provali i u Sud BiH. Ne postoje pravne norme koje podržavaju visokog predstavnika u BiH kao zakonodavca, niti dokument koji aktivno legitimiše Kristijana Šmita kao visokog predstavnika.
Na sve ovo ukazuje advokat Goran Bubić, branilac predsjednika Dodika, upozoravajući da se javnim pritiscima na Sud BiH nesumnjivo krše standardi poštenog sudskog postupka, a što je civilizacijsko dostignuće. On je naveo da u predmetu protiv predsednika Srpske Tužilaštvo BiH pokušava nepravom i politikom, koje uvlači u sudnicu, da napadne i nadvlada pravo.
Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika zbog nesprovođenja odluka visokog predstanika, a sve na osnovu zakona koje je nametnuo upravo Kristijan Šmit. Cijela ova ujdurma nastala je nakon toga što je lider Srpske potpisao ukaz o proglašnju zakona koji je donela Narodna skupština RS, a sve to objavljeno njenom „Službenom glasniku“. Sada je na potezu Sud BiH, iz kojeg poručuju da odluka o optužnici još nije donijeta, i navode da je odredbama Zakona o krivičnom postupku BiH propisano da je rok do 15 dana od dana prijema optužnice.
Da bi se optužnica potvrdila, kako navodi Bubić, Tužilaštvo treba Sudu BiH da ponudi najmanje dvije stvari:
– Prvo, pravnu normu iz koje proizlazi da je visoki predstavnik nadležan da donosi zakone u BiH. Postoji li takva pravna norma, uključujući i bilo koju ugovornu odredbu Dejtonskog sporazuma, s aneksima? Ne postoji. Druga stvar, pravni dokument o imenovanju Kristijana Šmita za visokog predstavnika. Postoji li ovakav dokument? Ne postoji.
Bubić je podsjetio da postoji dugogodišnja praksa da visoki predstavnik donosi zakone u BiH i da se predstavlja kao zakonodavno telo, mimo Ustava BiH, kao i svih važećih zakona i mimo Dejtonskog sporazuma. On je konstatovao da se ne može Šmit, čiji izbor nije potvrdio Savet bezbjednosti UN, predstavljati kao visoki predstavnik i proglašavati zakone koje potom Tužilaštvo BiH uzima „zdravo za gotovo“:
– Dodik, kao legitimno izabrani predsjednik RS, samo sledi volju najvišeg zakonodavnog organa. Tako i u ovom slučaju, koji Tužilaštvo BiH žele da predstavi krivično-pravnim.
Inače, Dodik je juče podneo krivičnu prijavu Republičkom javnom tužilaštvu u Banjaluci protiv tužioca tužilaštva BiH Nedima Ćosića, a zbog nezakonite odluke o podizanju optužnice protiv njega i v.d. direktora „Službenog glasnika“ RS Miloša Lukića.
Komentariši