Sada, kada se prašina oko dogovora Dodika sa Amerikom slegla može se malo realnije pogledati, analizirati što se zapravo dogodilo te predvidjeti što bi se moglo događati u Dragoj našoj. U prvi mah mnogi su pomislili kako će Ustavni sud, nakon ukidanja američkih sankcija Dodiku prihvatiti njegovu apelaciju glede presude o godinu dana zatvora i zabrani šest godina političkoga djelovanja. Međutim, to se nije dogodilo. Prije same sjednice Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine, profesor Milan Blagojević predvidio je da će Dodikova apelacija biti uvažena, a prognozu je temeljio na sporazuma Dodika i administracije američkoga predsjednika o ukidanju sankcija. Sada kaže da u supstancijalnom pogledu odluka Ustavnog suda nije iznenađujuća. Po mišljenju profesora Blagojevića najvažnije pitanje ovog postupka je pitanje ima li OHR pravo u našoj državi, koja je članica UN, donositi zakone. OHR nema mandat da državi, članici UN-a nameće svoje zakone jer za to nema uporište u Ustavu BiH. Ovom prilikom Ustavni sud BiH sam je prekršio ustav umjesto da ga brani jer dopušta strancu da svoju volju, kao zakon, nameće našoj državi. Budući da je Dodik najavio žalbu Europskom sudu za ljudska prava profesor očekuje da će Europski sud ponoviti odluku kao u slučaju iz 2007., u apelaciji koju su podnijeli izvjesni gospodin Berić i Dragan Kalinić protiv Visokog predstavnika da ih smijeni. Europski sud za ljudska prava presudio je da Visoki predstavnik ima to pravo. Za očekivati je da će istu odluku donijeti i po Dodikovoj žalbi jer će kazati da UN ima pravo u nekoj državi uvesti protektorat, iako je to suprotno Povelji UN-a jer nema izgovora pod kojim se može uvesti protektorat u bilo kojoj državi. Europski sud tom odlukom iz 2007., pak smatra da UN ima pravo uvesti međunarodnu civilnu upravu, odnosno protektorat. U 78. članku Povelje UN doslovce je zabranjeno da se uspostavi protektorat u bilo kojoj situaciji niti pod bilo kojim izgovorom! To propisuje i Ustav Drage naše u članku trećem. I umjesto da Ustavni sud, nevezano tko je stranka, podrži normu našeg ustava on je ruši od 2000. sve do danas, dopuštajući da OHR nameće zakone, a ustavni Sud to prihvaća. To je poraz prava bez obzira o kome se radi. Ustavni sud nije naveo pravne posljedice ove presude Dodiku što jasno kazuje o čemu se radi. Upravo zbog tog propusta nastao je sav ovaj problem i kaos. Tek nakon dva mjeseca sutkinja Suda BiH piše SIP-u, umjesto da jasno kaže moja presuda ima za pravnu posljedicu i zabranu rada u bilo kojem smislu, pa i političkoga rada i pošalje popratni akt nadležnom sudu u Banja Luci kojim traži da provede njenu presudu tako što će brisati ime Dodika kao predsjednika SNSD-a. Takvo što sutkinja koja je presudila Dodiku propustila je napisati.
Zašto?
Je li možda pravno nepismena? Ili postoje neki drugi razlozi koji javnosti još uvijek nisu poznati?
Budući je u Dragoj našoj očiti problem sa pravosuđem mnogi se pitaju je li odluka o odustajanju Tužiteljstva Bosne i Hercegovine o pokretanju postupka o napadu na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, Dodika, Stevandića i Viškovića, rezultat prava ili dogovora Dodika sa Amerikom. Laički se može zaključiti da je baš ukidanje tih sankcija razlog odustajanja Tužiteljstva od podizanja optužbe.
I da sada malo pogledamo koji su stavovi glede OHR-a.
Više je nego jasno da su srpski političari u Dragoj našoj za ukidanje i protjerivanje te institucije, hrvatski, pak, sukladno nejasnoj, nedefiniranoj politici nisu se eksplicitno izjasnili. S treće strane, SVI bošnjački-muslimanski političari, ali i intelektualci su za ostanak OHR-a.
Ako je moguće do svršetka svijeta.
Tako odvjetnik, Nedim Ademović tvrdi kako bi ukidanje OHR-a bilo apsolutna katastrofa za Bosnu i Hercegovinu te misli da bi to bio kraj Bosne i Hercegovine u civilnom smislu. Tvrdi da bi ukidanje OHR-a izazvalo ponovni rat što bi možda dovelo do novog Daytona. Odvjetnika Ademovića posebno brine to što Amerika traži dogovor između konstitutivnih naroda, a on bi po svemu sudeći, kao i većina Bošnjaka-muslimana, da se gradi ‘građanska’ Bosna i Hercegovina. Budući da je Hrvatma i Srbima, a sada i Amerikancima jasno kakva bi to bila građanska, odnosno da bi to bila u konačnici islamska država, Amerikanci su rekli to što su rekli, tri konstitutivna naroda se moraju dogovoriti.
Malo o Visokom predstavniku.
U kontekstu zadnje američke priče kod Bošnjaka-muslimana vlada strah da će Schmidt nametnuti Izborni zakon po prijedlogu Hrvata. Ono čega se plaše Srbi jest da bi dan pred svoj odlazak iz Bosne i Hercegovine mogao nametnuti Zakon o imovini.
Hoće li Schmidt, prema najavama, morati ići iz Drage naše najkasnije u ožujku sljedeće godine?
Ako je suditi po stavu njemačke administracije oni čvrsto stoje iza njega i misle da ga nitko osim njih ne može skloniti iz Bosne i Hercegovine. Ako se uzmu u obzir najave Amerike i stavovi Njemačke, najvjerojatnije će se dogoditi da ured OHR-a ostane još neko vrijeme, ali bez Bonnskih ovlasti.
Koliko bi takav Visoki predstavnik vrijedio Bošnjacima-mslimanima, koliko Hrvatima i Srbima? Budući da jednoga dana mora otići, najbolje bi bilo da ode odmah sutra.
Sutra bi trebala početi izborna kampanja u Republici Srpskoj. Pod pretpostavkom da će izbori biti održani pogledajmo malo tko i kakve šanse ima u trci za predsjednika Republike Srpske.
Ponavljam, AKO SE IZBORI UOPĆE ODRŽE!
Nakon presude Miloradu Dodiku mnogima se činilo kako šanse oporbe u Republici Srpskoj rastu. Nakon povlačenja Zakona NSRS, oporba predvođena bolesnim Vukanovićem i bezveznom Trivićkom ponadala se da će Srbima uspjeti prodati priču o izdaji Milorada Dodika, i zbilja, šanse su im rasle, ali se onda dogodio obrat, Amerika je ukinula sankcije Dodiku i ostalima te su akcije oporbe pale skoro na nulu. Izgleda kako oporba u Republici Spskoj to ne vidi i po svemu sudeći još nije svjesna što ju je zadesilo. Realno, šanse nakon ove Dodikove pobjede su im nikakve.
Najžalosnije u Dragoj našoj je to što vijest o rušenju točke dnevnoga reda na sjednici Vijeća ministara koju je predložila Borjana Krišto, za osnivanje Ureda glavnog pregovarača, skoro da i nije doprla do ušiju građana.
Znate li tko je skinuo tu točku?
Ministri iz reda bošnjačkog-muslimanskog naroda te onaj iz reda nekih Ostalih, Forto. Isti oni koji tvrde da druga dva naroda nisu za ulazak Drage naše u EU, a oni, kao jesu!
No, sve ovo je zatišje pred žestoku buru koja će uslijediti početkom sljedeće godine.
Draga naša, Žepče, 7. studenoga 2025. Anto Marinčić
