Republika Srpska ne bi trebalo da imenuje dvojicu sudija u Ustavni sud BiH sve dok ne bude donesen Zakon o Ustavnom sudu i okončan mandat inostranih sudija.
Smatraju ovo pravnici, profesori ustavnog prava i zvaničnici Srpske komentarišući činjenicu da će ovaj sud od 1. januara, a nakon odlaska u penziju i Zlatka Kneževića, ostati bez ijednog sudije iz Republike Srpske. Kako kažu, da bi bilo spriječeno da i ubuduće bošnjačke sudije uz pomoć inostranih i dalje donose neustavne odluke, neophodno je što prije riješiti ovo pitanje, odnosno donijeti novi zakon. Prema njihovom mišljenju, besmisleno je birati novu dvojicu sudija iz Srpske jer su uvijek marginalna manjina koju po potrebi preglasava “druga strana”.
Prema riječima profesora ustavnog prava na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Radomira Lukića, besmisleno je, ali i opasno, ulaziti u priču o imenovanju novih sudija prije nego što bude donesen zakon o Ustavnom sudu BiH, kojim bi se definisala sva sporna pitanja te spriječio dalji nezakonit rad ovog tijela.
– Pored pitanja inostranih sudija, trebalo bi i jasno definisati koja je to njegova uloga, šta može, a šta ne. On se ponaša svemoćno, kao vrhovni bog, telo koje je iznad i zakonodavca, ali i ustavotvorca. Zaboravljaju da oni treba da štite Ustav zemlje i ništa više od toga – kaže za “Glas Srpske” Lukić.
Smatra da je Ustavni sud BiH odavno izgubio svoj ustavni legitimitet donoseći sporne odluke, a sad će, od 1. januara 2024. godine, izgubiti i personalni identitet nakon što i sudija Zlatko Knežević ode iz ovog suda. Na pitanje da li očekuje da uskoro, a kako bi se izašlo iz ove institucionalne krize, bude usvojeno novo zakonsko rješenje, kaže kako nije baš optimista te da je pred BiH jedan težak period, čiji se konačni rezultat ne može tako lako naslutiti.
– Ne bi me čudilo da međunarodna zajednica, koja se i dalje ne želi odreći uloge protektora, samovoljno izabere nove sudije, mimo institucija iz Republike Srpske, a što bi bilo novo pravno nasilje te uvod u još veće političke potrese unutar BiH – naveo je Lukić dodajući kako se nada da se to ipak neće desiti te da će razum prevladati.
Pravnik Ognjen Tadić kaže da se mora prekinuti sa praksom zloupotrebe Ustavnog suda BiH radi revizije i rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Navodi da je neophodan politički dogovor koji bi omogućio odlazak stranih sudija i dovođenje Ustavnog suda BiH u redovne ustavne tokove putem usvajanja zakona koji bi uredio i procedure, tako da ne mogu biti predmet bilo čije proizvoljne volje, pa ni samih sudija Ustavnog suda.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić juče je uputio molbu stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH da podnesu ostavke i povuku se iz rada te institucije, jer je njihovo djelovanje, između ostalog, prepreka članstvu BiH u Evropskoj uniji. On je istakao da BiH ne može da funkcioniše preglasavanjem sudija u Ustavnom sudu.
Inače, Ustavni sud BiH ima devet sudija, od kojih se četvoro bira iz FBiH, dvoje iz Srpske, a troje stranih sudija predlaže predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH. Duže od godinu dana Ustavni sud radi sa samo sedam članova, jer je Mato Tadić iz FBiH u penziju otišao u avgustu 2022. godine, kao i Miodrag Simović koji je penzionisan u novembru iste godine. U međuvremenu je najavljeno da će se i Zlatko Knežević, jedini preostali sudija izabran iz Srpske, penzionisati krajem ove godine. U njemu trenutno sjede samo po jedan sudija iz Njemačke, Albanije i Švajcarske, te dvoje bošnjačkih i jedan hrvatski predstavnik, bez ijednog srpskog.
Izvršioci
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović kaže da legitimnost Ustavnog suda BiH prestaje penzionisanjem Zlatka Kneževića, jedinog preostalog sudije iz Republike Srpske, te navodi da je taj proces započeo još ranije, izmjenom pravilnika bez saglasnosti i prisustva svih sudija.
– Umjesto da štite Ustav i ustavna rješenja, oni su nastojali da kreiraju nešto drugo zaobilazeći redovne procedure. To su radili kao izvršioci onih koji žele da unitarizuju i centralizuju BiH – istakla je ona dodajući da s tim u vezi Ustavni sud nema legitimitet i kredibilitet da bi njegove odluke bile ispoštovane u Srpskoj.
Komentariši