Dodik želi Hagadu vratiti u Izrael koja, kako tvrdi izvjesni Dragan Bursać nikada nije bila tamo. Član vodstva Zastupničkoga doma Parlamenta Bosne i Hercegovine, izvjesni Denis Zvizdić pokreće inicijativu da se Povelja Kulina bana iz 12. stoljeća vrati Bosni i Hercegovini. Prema izvjesnom Denisu Zvizdiću Povelja Kulina bana je temeljni dokument bosanske državnosti, koja je za razliku od Hagade uvijek bila ovamo i ključni je dio kulturnoga nasljeđa Drage naše. Budući da se original nalazi u Sankt Petersburgu, (iako je oduvijek bila ovamo) a drugi dokument, koji je zapravo trgovački ugovor s Dubrovačkom Republikom’, nalazi se u arhivu toga grada, izvjesni Denis Zvizdić nije pojasnio zašto traži pregovore sa Ruskom Federacijom oko vraćanja Povelje Kulina Bana, a ne traži pregovore sa Dubrovačkom Republikom oko vraćanja ‘trgovačkog ugovora’.
Pričaju ljudi, ako im je vjerovati, da je netko u jednom ‘multikulturalnom’ gradu postavio nekakav spomenik tom nekom Kulinu banu, koji je od iznimne važnosti za građane Drage naše, jer da nije tog Kulina bana i te Povelje ne bi bile povećane mirovine od nove godine u Federaciji, ne Ruskoj, nego ovoj našoj Federaciji Bosne i Hercegovine. U Ruskoj Federaciji vjerojatno i ne postoje mirovine. Neki znalci, kao recimo taj izvjesni Dragan Bursać tvrde da ta Povelja počinje latinskim riječima „U ime Božje…,ali u tom ‘multikulturalnom’ gradu na tom spomen obilježju nema tih riječi, sto posto zato što je latinski jezik mrtav jezik, a i nisu napisane na bosanskom.
Eto, i opet sad taj Dodik nešto hoće!
Kako tvrdi taj, izvjesni Dragan Bursać Dodik pojma nema o povjesnim činjenicama jer je knjiga Hagada dio sarajevskoga kulturnoga nasljeđa, bosanskoga i europskoga, baš zato što je Sarajevo, oduvijek, pa valjda i danas grad iznimnog civilizacijskog utočišta. Doduše, izvjesni Dragan Bursać se malo, što bi rekli, ogradio pa je napomenuo kako je Hagada u Bosnu i Hercegovinu došla iz Španjolske s protjeranim sefardskim Židovima. Dodik bi morao znati da su Hagada i Sarajevo jedno, srasli više nego prst i nokat i da Sarajevo, pogotovu danas, očišćeno, ostaje ideja zajedništva. Uostalom Hagadu su sačuvale Sarajlije, muslimani, Židovi, ateisti, ljudi koji su je skrivali od nacista i da se ne zaboravi, ustaša i četnika.
Prema mišljenju Bursaća Dodik se dodvorava Izraelcima, dok se Zvizdić ne dodvorava nikomu tražeći tu Povelju.
Dino Kartel nije izvjesni, on je jako poznat jer je ministar vanjskih poslova Drage naše, a posebno jer se žestoko bori protiv neke ‘ruske podmornice’ koju ovdje navigavaju Dodik i Čović, ali on će njima stati u kraj. E, takav borac kakav već jest, uputio je u ime Ministarstva vanjskih poslova Drage naše ‘žestoko prosvjedno pismo’ veleposlanici Izraela, nezadovoljan što je i na koji je način organiziran posjet Dodika i Ane Trišić-Babić Izraelu. U svom prosvjednom pismu naš Dino Kartel poučio je izraelsku veleposlanicu o nekim povjesnim činjenicama, o tome tko je vršio holokaust, napomenuvši kako Dodik i Ana Tršić-Babić vrše povjesni revizionizam.
On ne. Gdje bi se moglo i pomisliti takvo što.
Objavljena je vijest da je Dodik pozvan na Molitveni doručak u Ameriku. No, Nacionalni molitveni doručak nije službeni događaj američke vlade nego ga organizira neka privatna zaklada. Budući da je to privatno taj poziv Dodiku je bezveze, beznačajan. To što je Kongres sponzor tog Molitveng nacionalnog doručka nema nikakve veze, objašnjava nam Ivica Puljić, dopisnik teve beha iz Amerike. To što su dva kongresmena supresjedatelji tog molitvenog doručka također nema nikakve veze i dalje je to privatno. Istina, bit će tu i Željka Cvijanović, a nije jasno zašto tu nisu pozvani Denis Bećirović i posebno ‘naš zlatni ljiljan’ Sejdo Komšić. Ovakvim izvješćima i pojašnenjima Ivica Puljić se nada da će dobiti neko veleposlaničko mjesto kao i prijašnji izvijestitelj Erol Avdović.
Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila je Izvješće o stanju ljudskih prava i institucja Bosne i Hercegovine čiji je sastavni dio i Rezolucija kojom se poziva na sveobuhvatne izborne i ustavne reforme. Ministar pravde, Hrvat, Davor Bunoza pojašnjava da je u točki pet te Rezolucije naglašena potreba za izbornom reformom, ‘kojom bi se jamčilo političko predstavljanje sva tri konstitutivna naroda i ostalih u Dragoj našoj, sukladno odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Europskog suda za ljudska prava’. Jasno je da pri tomu Bunoza, prije svega misli na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine po apelaciji Bože Ljubića, točnije na izbor člana Predsjedništva Drage naše. Naravno, nije trebalo proteći puno vremena, a da se po njegovom tumačenju ne oglasi „superobjektivni i istiniti“ ‘Klix ba’ s tvrdnjom da je Bunoza izmislio to da Rezolucija Vijeća Europe od Drage naše traži da se riješi pitanje izbora člana Predsjedništva. ‘Klix ba’ pojašnjava da se u toj točki pet samo naglašava potreba za izbornom reformom kojom bi se jamčilo političko predstavljenje sva tri naroda, što će reći može Parlamentarna skupština Vijeća Europe donositi kakve god hoće rezolucije, to naglašavanje ne znači da se mora donijeti takav izborni zakon, to po ‘Klixu ba’, ali i po bošnjačkim-muslimanskim političarima znači – Hrvati NIKADA nećete dobiti izmjene Izbornoga zakona po kojima ćete vi sami sebi birati člana Predsjedništva.
Mi ćemo vam ga birati dok je ‘vijeka i naroda’.
Osvrnut ću se još na jednu jako, jako važnu najavu, koliko je istinita vidjet ćemo uskoro. Naime, Sanin Musa se spominje kao kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva na listopadskim izborima. Na društvenim mrežama objavljena je neka analiza da se vidi koje su prednosti Muse u odnosu na Bećirovića, čiju kandidaturu podržava čak 12. stranaka. Politički pokret ‘Vjera Narod Država’ objavio je da Bećirović nije uradio ništa, što bi im i ja, kao nebošnjak mogao potpisati. Poslije listopadskih izbora vjerojatno ćemo svi mi ‘bosanci i hercegovci’ ići u Široki Brijeg javno klanjati na autobusnom kolodvoru, kako bi proslavili pobjedu Sanina Muse i sve ono što će nam njegov izbor za člana Predsjedništva donijeti.
Na koncu imam jedno pitanje za vas, poštovani čitatelji, koje je boje bijela boja, a koje je boje crna boja?
Tko od građana Drage naše zna odgovor na ovo pitanje taj može urediti ovu Jadnu našu.
Draga naša, Žepče, 30. siječnja 2026. Anto Marinčić
